Nadbiskup Srakić: Papin dolazak je znak nade za hrvatski narod

 

Vrata hrvatske države i Crkve u Hrvata, ali i domaće Đakovačko-osječke nadbiskupije, tijekom 4. i 5. lipnja bila su širom otvorena Papi, rekao je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić iznoseći svoje dojmove i glavne naglaske pohoda u razgovoru za Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Pokazala se, kako je istaknuo mons. Srakić, jedna od temeljnih karakteristika našega nacionalnog bića, gostoljubivost i gostoprimstvo te se potvrdilo da hrvatski narod uvijek zna cijeniti pohod gostiju, a posebno kada se radi o tako uglednom gostu kao što je papa Benedikt. No, činjenica je da postoji 'Hrvatska medija' i 'Hrvatska stvarnosti', pa tako i 'Crkva medija' i 'Crkva stvarnosti', i to se pokazalo kako prigodom priprave, tako i tijekom samog boravka Svetoga Oca, komentirao je mons. Srakić, govoreći o odazivu više od 30 tisuća mladih na bdjenje te oko 300.000 vjernika na misno slavlje na hipodrom.

"Govorilo se: bit će kiše, vjernici se neće odazvati onako kako je to bilo za vrijeme Ivana Pavla II. Međutim, broj mladih i onih koji su bili na hipodromu bio je očekivan, možda i više od očekivanja, a posebno i izvanredno bilo je raspoloženje vjernika. Trebalo je pogledati zagrebačke ulice na kojima se 100-200 tisuća ljudi došlo oprostiti sa Svetim Ocem, i to potvrđuje naše gostoprimstvo".

Tijekom susreta s predstavnicima civilnog društva, političkog, akademskog, kulturnog i gospodarskog života u Hrvatskom narodnom kazalištu Papa je progovorio o moralnom pitanju savjesti, a mons. Srakić, i sam teolog moralist, ističe kako je tema govora doista dobro izabrana.

"U takvim zgodama Papa izabire temu općeg značenja, a savjest je, kao što je Papa kazao, transcendentalna stvarnost koja nadilazi pojedinca i naciju, općeljudska stvarnost. Mnogi se pitaju kako izići iz određenih problema, kako stvoriti zajedništvo među narodima, a Papa je poručio - treba poći od savjesti koja daje norme za naš život, otvara čovjeka prema njemu samome, ali se tu ne zaustavlja, nego ga otvara i prema drugima, otvara nas prema Bogu. Samo preko savjesti možemo se sresti i s ljudima koji ne vjeruju ili prihvaćaju drugu ideologiju ili drugu vjeroispovijest. Taj govor bio je doista značajan za sve prisutne", istaknuo je predsjednik HBK.

Ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi istaknuo je kako je Papa posebno doživio bdjenje s mladima, ali mons. Srakića mladi nisu iznenadili te ističe svoje veliko povjerenje u mladu hrvatsku Crkvu.

"Poznajem naše mlade koji kada im se pruži nešto pozitivno, pozitivno na to i odgovaraju. Vidjeli smo da su mladi znali klicati, a i znali su šutjeti tako da se čuo cvrkut ptica. Svi su se čudili tišini koja je vladala Trgom. Bilo je i onih koji nisu mogli vidjeti Svetog Oca, nekoliko tisuća mladih bilo je na Kaptolu, ispred katedrale, po zagrebačkim ulicama, ali svi su bili jedno u molitvi i šutnji".

Poruku mladima Papa je započeo s temom radosti koja je usko povezana s mladošću, ali je dotaknuo i ozbiljna pitanja vezana uz život mladih, pojašnjava nadbiskup. Mladi čeznu za sretnom budućnošću i prema budućnosti upiru svoj pogled, a Papa ih je upozorio da se ne zaustavljaju isključivo na materijalnim pitanjima i dobrima koja posve ne zadovoljavaju čovjekovu nutrinu. Treba njegovati nadnaravne vrijednosti, a osnovna vrijednost je Krist Gospodin koji poziva mlade, i to poziva s pitanjem koje je postavio dvojici učenika: ´Što tražite?´ Sveti Otac pitao je mlade Kristovim riječima: ´Što tražite?´ Potrebno je dati pravi odgovor na to temeljno životno pitanje." Mladi su bili oduševljeni Papom, ali i Papa mladima, te su opovrgnute tvrdnje kako je Benedikt XVI. hladan i racionalan, a đakovačko-osječki nadbiskup Benedikta XVI. opisuje kao izuzetno pristupačnu osobu, koja se zna spustiti na razinu svojih sugovornika, pa na poseban način komunicira s djecom, mladima, književnicima, intelektualcima, filozofima. On se zna suočiti s radostima koje se doživljavaju u svijetu i u Crkvi, ali se isto tako hrabro suočava i s problemima.

Papina toplina pokazala se i na zagrebačkom hipodromu, na Prvom nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji. Sveti Otac u naručje je uzimao i blagoslivljao malu djecu, vjernici su ga pozdravljali, a u svojoj homiliji ohrabrio je obitelji te je to bio središnji događaj pohoda. "Kada je Papa čuo da bi u središtu njegova posjeta Hrvatskoj trebala biti obitelj, odmah je prihvatio naš poziv", ističe nadbiskup.

"A poziv su prihvatile i hrvatske katoličke obitelji pa se moglo vidjeti kako su iz cijele Hrvatske, ali i iz naše, Đakovačko-osječke nadbiskupije, u Zagreb krenule obitelji sa petero, šestero djece. Na hipodromu je bilo puno obitelji s djecom, no sve je proteklo u redu i ozbiljnosti. Papa je istaknuo da obitelj živi u poteškoćama i izazovima, naglasio je vrijednost braka i obitelji, a posebno ambijent i ozračje koje treba vladati u obitelji. Kršćanske obitelji doista trebaju molitvom i odgovornošću prema djeci čuvati kršćanski duh. Nije se moglo zanemariti ni pitanje negativnosti današnjega doba kao što je sekularizacija koja nagriza i brak i obitelji, ostavlja štetu na tkivu ne samo obitelji, nego općenito države i Crkve".

Posebnu pozornost izazvao je govor mons. Valtera Župana, krčkog biskupa i predsjednika Vijeća HBK za obitelj, a nadbiskup Srakić je pojasnio da onaj tko zna situaciju u svijetu može shvatiti zašto je krčki biskup izgovorio neke rečenice.

"Ne zato što je kod nas problem, nego zbog opasnost da se i na našu državu, na naš narod proširi ono što već postoji u svijetu, u kojemu se roditelje više ne naziva ocem i majkom, tatom i mamom, nego roditelj broj 1 i roditelj broj 2. Čak u posljednje vrijeme imamo slučaja da se kod upisa djece u Knjigu rođenih ostavlja prazno mjesto za upis spola djeteta jer kažu - kad dijete odraste neka odluči hoće li biti muško ili žensko. To su razlozi govora mons. Župana", rekao je đakovačko-osječki nadbiskup te prokomentirao i Zakon o pobačaju: "Kad se dotičemo pitanja pobačaja, s tugom i sramotom moramo spomenuti da je Zakon o pobačaju u katoličkoj Hrvatskoj još iz vremena bivšeg sustava, a potpisao ga je 70-ih godina Jakov Blažević. Zakon o pobačaju ne naređuje, to je permisivni zakon, no čim se nešto ne zabranjuje, ljudi smatraju kako je to dozvoljeno."

Tijekom svoga pohoda Benedikt XVI. susreo se sa svim slojevima društva, razdvojivši političke i pastoralne naglaske pohoda. Na pitanje kakvo je bilo ozračje u zagrebačkoj katedrali, gdje se Papa susreo s biskupima, svećenicima, redovnicima, redovnicama i kandidatima za svećeništvo i redovništvo, mons. Srakić s osmjehom je odgovorio: "Vatrena". Papa je u prvom dijelu govora istaknuo vrijednost i važnost svećeničkog poziva, posebno da biskupi i svećenici zajednički prihvate novu evangelizaciju. Istaknuta je i vrijednost redovničkog poziva, a posljednja riječ upućena je svećeničkim i redovničkim kandidatima i kandidaticama za redovništvo, kojima je Papa poručio: "Primili ste poziv, razmotrite to ozbiljno i puni hrabrosti nastavite dalje svoj put", prepričava nadbiskup.

Đakovačko-osječki nadbiskup je rekao kako se iz Papinih govora, ali i s njegova lica, moglo vidjeti da je doista vrlo zadovoljan doživljenim.

"Papa je pun nade da će sjeme koje je svojim riječima posijao na našim područjima uroditi plodom. Istina, jedno je reći, no rečeno treba i realizirati. Na nama je da saberemo sve poruke koje je Papa uputio, od onih političkih s obzirom na Europu i život u našoj zemlji, pa do lokalno-crkvenih poruka te općeljudskih tema. Sve nas to obvezuje i ne bi se smjelo dogoditi da boravak Pape u našoj zemlji bude trenutačan bljesak emocija, pa da se, kada emocije splasnu, ponašamo kao da ništa nije bilo jer veliki je značaj pohoda Svetog Oca, a to su istaknuli i nositelji političkog života. Boravak Benedikta XVI. dao nam je snage da iziđemo iz učmalosti, apatije, iz duhovnog umora te da se uvjerimo kako postoje ideali koji nam mogu pomoći da se suočimo s problemima. Povremeno je potrebno Crkvi dati poticaj za njezin život i vjerujem da se upravo to dogodilo."

Simboličan poticaj bila je i duga koja se pokazala na nebu iznad Zagreba na završetku apostolskog pohoda. "Za lošega vremena u zračnoj luci pojavilo se sunce, a to vrijedi i za Papin dolazak, koji je znak nade za hrvatski narod te potvrda saveza koji su Hrvati sklopili sa Svetom Stolicom u davnom 7. stoljeću, i taj savez neprestano potvrđuju", zaključio je mons. Srakić. (ika / gk)